Robot Nao uslužuje klijente
Banka Tokyo-Mitsubishi napravila je istorijski iskorak u svojoj službi za korisnike: u ključnoj poslovnici u Tokiju predstavila je humanoidnog robota što je prvi korak prema zapošljavanju robotskog osoblja.
Nao robot visok 58 centimetara i težak 5,4 kilograma, radit će probno vrijeme na recepciji prije nego se potencijalno uvede puno radno vrijeme, poručili su iz Mitsubishi UJF financijske grupacije, piše The Japan News. Na svoj prvi radni dan Nao je uslužio 18 klijenata, pružajući informacije gestikulacijama, rekli su u banci.
Zasad Nao govori japanski, engleski i kineski, a dizajniran je da odgovara na 19 svjetskih jezika. U banci još razmišljaju o širokoj upotrebi za strane klijente uoči Olimpijskih igara u Tokyu 2020. godine. Robota je razvila francuska firma Aldebaran Robotics, filijala japanskog tehnološkog i telekom diva SoftBank Corp.I konkurencija na sličan način razmišlja o budućnosti službe za korisnike; Mizuho banka planira predstaviti svog humanoidnog robota Peppera već u julu.
Jeftini roboti mijenjaju radnike
Sve manja cijena industrijskih robota omogućit će proizvođačima da ih sve više koriste umjesto radnika u fabrikama tokom sljedeće decenije smanjujući tako cijenu rada, pokazalo je novo istraživanje. Roboti sada obavljaju oko 10 posto poslova u proizvodnji, prema bostonskoj konsultantskoj firmi koja procjenjuje da će se taj udio povećati na 25 posto automatizovanih proizvodnji do 2025.
To znači da će porasti potražnja za obučenim radnicima koji mogu upravljati takvom automatizovanom proizvodnjom, kaže Hal Sirkin iz Boston Consulting. Radnici u fabrikama će biti bolje plaćeni, ali će ih biti manje, dodaje on.Istraživanje je pokazalo da firme počinju razmišljati o uvođenju automatizovane proizvodnje kad ona postane 15 posto jeftinija u odnosu na cijenu rada radnika u fabrici.Tako na primjer u automobilskoj industriji u SAD-u, za koju se vjeruje da će najbrže proširivati automatizovane pogone, cijena satnice radnika iznosi 25 dolara a robota 8 dolara.
Cijena automatizovane proizvodnje u posljednjih deset godina deset se puta smanjila a trošak na primjer automatskog zavarivanja mogao bi pasti i preko 22 posto do 2025. Najveći broj automatizovanih sistema tokom narednih deset godina mogao bi se uvesti u proizvodnji sredstava za prevoz, računarskoj industriji, proizvodnji mašina i elektroindustriji.
Danas najviše automatizovane proizvodnje uvode Kina, SAD, Japan, Njemačka i Južna Koreja koje kupuju oko 80 posto robota i vjeruje se da će zadržati taj udio u sljedećih deset godina.
Rast prodaje robota
Proizvođači robota koji se koriste u industriji prošlu su godinu zaključili zadovoljno trljajući ruke. Na globalnomnivou prodaja im je u 2014. porasla čak 27 posto u odnosu na godinu prije i to ponajviše zahvaljujući snažnoj potražnji automobilske i elektronske industrije. Epicentar takve pomame lani su bile fabrike iz Kine i Južne Koreje, objavio je Reuters.
Diljem svijeta lani je prodano 225.000 takvih robota, a gotovo dvije trećine plasirano je na azijskom tržištu. Očekivano, najveći rast je ostvaren u Kini, prodaja je ondje u odnosu na prethodnu godinu rasla čak 54%, a 25 posto isporučenih robota proizvedeno je u toj zemlji. Ostala važna tržišta za plasiranje industrijskih robota bili su Južna Koreja, Japan, Amerika i Njemačka.