Oktobar je mjesec knjige i tim povodom su učenici završnih razreda u pratnji bibliotekarke posjetili Gazi Husrev-begovu biblioteku, riznicu neprocjenjivog blaga. Biblioteka je osnovana 1537. godine, zajedno sa Islamskom školom (medresom) i smatra se jednom od najstarijih kulturnih institucija Bosne i Hercegovine. Gazi Husrev-begova biblioteka trenutačno ima stotinu hiljada bibliotečkih jednica (rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i različitih dokumenata) na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i drugim evropskim jezicima. Od toga više od 10.5000 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa sa oko 20 000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka. Učenici su imali priliku pogledati petominutni film o historijatu Biblioteke, posjetiti Muzej knjige, Odjeljenje za restauraciju i konzervaciju starih knjiga i najveći depo gdje je smješten Evropski fond i Fond štampanih knjiga na orijentalnim jezicima. U Muzeju su naši učenici imali priliku vidjeti reprint izdanje najstarijeg rukopisa koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (djelo “Ihya ulumi – d -din”, od Gazalija, prepisano 1106. godine), ručno građene globuse koje je napravio Salih Hadžihusejnović Muvekkit 1881. godine, reprint izdanja lijepih kaligrafskih primjeraka rukopisa i još mnoge unikate i raritete. Muzejska postavka podijeljena je na trinaest tematskih oblasti: Gazi Husrev-beg, najstarije knjige u Bosni i Hercegovini, skriptorij u Foči iz 16. stoljeća, prva štamparija u Osmanskom carstvu, prva štamparija knjiga i novina u Bosni i Hercegovini, medrese i biblioteke, rukopisi Kur’ana, ulema, Biblioteka u ratu (1992-1995), kaligrafija, mjerenje vremena i historijat Islamske zajednice u BiH. Među brojnim rukopisima u ovoj Biblioteci se ističe bogata zbirka rukopisa Kur’ana donesenih iz islamskih centara ili prepisivanih u BiH od kraja 15. do kraja 19. stoljeća. Njihova kaligrafija, iluminacije i povezi su vrijedni velike pažnje i divljenja.
Alma Pilavdžija – Palislamović